Biografia Mário Viegas Carrascalão Mei 20, 2017 Identidade Pessoal: Naran Kompletu : Mário Viegas Carrascalão Loron Moris : 12 Mei 1937 Fatin Moris : Uai-Talibú, Venilale, Baucau Edukasaun Formal: Escola Municipal de Dili (SD) Dili (1950) Colegio-Liceu Dr. Vieira Machado (SLP) Dili (1953) Liceu D. Joao de Castro (SLA) iha Lisboa (1958) Instituto Superior de Agronomia Lisboa (1967) Universidade Tecnica de Lisboa (1968) Especialisacao em Culturas Tropicais iha Lisboa (1968) Kareira: Asisten iha Direccao Geral dos Servicos Florestais (1967-1968) Asisten iha Instituto de Investigacao Agronomica de Angola (1968-1969) Asisten iha Instituto de Investigacao Agronomica de Mozambique (1969-1970) Kepala Dinas pada Servicos de Agricultura e Florestas de Timor (1970-1975) Deplu (1978-1980) Reprejentante permanente RI ba Nasoens Unidas (1980-1982) Governador Timor Timur (sejak 1982) Primeiru Ministru CNRT (1999-2002) Vise...
Istória nunka lakon husi memória povu TL nia, partikulármente, loron 7 dezembru 1975, loron ida ne’ebé Governu Indonézia autoriza nia militár, aneksa territóriu TL. La’ós tan ona segredu katak invazaun refere hetan apoiu husi Governu Amérika, Australia, Inglaterra no nasaun boot sira seluk. Loron ohin mak 7 dezembru 1975 - 7 / 6 /2016. Loron invazaun, loron ida ne’ebé hahú asasina Timor oan rihun atus rua resin (200.000). Maske Governu TL hakarak subar loron ida ne’e ba povu, hodi hanaran fali loron heroi nasionál maibé ema barak la hatene no istória hatete momoos katak loron invazaun duni. Loron ohin mak 7 de dezembru de 2016. Loron nebe marka invazaun indonesia nian mai ita nia rai ho escala nebe que bot iha loron 07 De Dezembro 1975 loron ida ne’ebé que FRETILIN hahú NIA Luta naruk hodi liberta povo maubere liu husi nia liman kroat FALINTIL. Durante 24 anos iha Ailaran, iha Axilo politico no iha prisaun politika no mos iha villa laran. Hodi ...
Ekonomi Turki Reis | Sexta Feira, 16 Desember 2016 - 18:36:25 OTL DILI—Negosiante tais iha mini merkadu Tais Kolmera, sente governu elimina sira nia atividade produz tais orijin. Tuir sira governu la devia loke dalan ba ema estranjeiru sira mai halo kopia ba orijinalidade tais timor. “Governu pilih kasih, timoroan sira iha hakarak dezemvolve tais orijén, labele kopia, ne’e bele halokon identidade timór nian rasik,” Xefe Grupu Tais Market Kolmera, Gabriela da Cunha, ba Timor Post, Kinta (15/12). Gabriela subliña, produtu tais nu’udar origin hosi Timor Leste, durante ne’e tais mak hanesan valor kultura ne’ebé mak bo’ot tebes iha sosiedade sira nia let tanba bele uza hodi halo ba lia fetosan-umane. Tanba ne’e, Gabriela husu ba governu atu tetu ho didi’ak molok loke dalan ba indústria tais ne’ebé ikus mai fó benefísiu ba ema seluk no pior liu maka halakon orijinalidade tais timor. Gabriela dehan, hanesan negosiante tais orijin Timor Leste, sente triste bain hira governu ha...
Komentar
Posting Komentar